TOPLINSKI STRES KOD SVINJA

Kako postići visoke proizvodne rezultate uprkos vrućini?

Za razliku od ljudi, svinje se ne mogu znojiti. Iz tog razloga je važno da postoji mogućnost njihovog rashlađivanja, kao i poduzimanje drugih mjera zaštite svinja u slučaju visoke temperature. Toplinski stres kod svinja dovodi do slabijih proizvodnih rezultata, a u najgorem slučaju i do velikih gubitaka. Međutim, uz nekoliko savjeta i preporuka, Vaše svinje, čak i ljeti, mogu očuvati „hladnu glavu“.

Što je toplinski stres kod priplodnih krmača?

U danima u kojima je temperatura od oko 21°C, priplodne krmače imaju slabiji apetit. Pri višoj temperaturi od 25°C konzumacija hrane se značajno smanjuje. U slučaju nedostatka energije zbog neadekvatnog unosa hrane, obično dolazi do slabijeg rasta prasadi ili krmače gube velike količine tjelesne masti.

Pravilna ishrana krmača u periodu laktacije je od presudne važnosti. Kada je vanjska temperatura visoka, važno je poduzeti mjere da se osigura konzumacija hrane, a time i opskrbljenost krmača i prasadi energijom. To je zauzvrat neophodno za optimizaciju proizvodnih rezultata i očuvanje zdravlja krmača.

To se može pokazati na jednostavnom proračunu:

• Krmača dnevno proizvede oko 720 ml mlijeka po prasetu;
• To znači oko 9 kg mlijeka u leglu od 13 prasadi;
• Krmači treba 7,15 MJ ME da bi proizvela jedan kilogram mlijeka;
• Da bi pokrila svoje potrebe za održavanjem, krmači treba dodatnih 25 MJ ME dnevno.

Sveukupno gledajući, dnevna opskrbljenost energijom preko 90 MJ ME je neophodna kako bi krmača mogla nahraniti 13 prasadi bez gubljenja prekomjerne tjelesne mase.

Sa energetskim sadržajem od 13 MJ ME u hrani tokom laktacije, dnevno je potrebno oko 7 kg hrane po krmači.

Od temperature od 21°C, krmače smanjuju unos hrane - za 100 g po stupnju Celzija. Na temperaturi od 30°C, dnevni unos hrane smanjen je već za oko 1 kg. To označava smanjenje potrošnje energije za oko 13 MJ ME. Krmača ovaj deficit pokušava nadoknaditi prekomjernim gubitkom tjelesne masti, ali sa ozbiljnim posljedicama: lošom tjelesnom kondicijom i smanjenjem tjelesne težine, niskom mliječnošću, povećanim rizikom od MMA sindroma i, kao dugoročna posljedica, problemima sa plodnošću u sledećem ciklusu prašenja. Na ovaj način nastaje tipičan „ljetni pad“, gdje pada plodnost i sa čijim posljedicama se potom poljoprivrednici moraju boriti četiri do pet mjeseci kasnije.

Što je toplinski stres kod tovnih svinja?

Tovljenici preko 50 kg tjelesne mase značajno su pod stresom pri temperaturama iznad 28°C. Ovaj toplinski stres dovodi do gubitka energije, vode, kao i minerala. Svinje teško mogu regulirati svoju tjelesnu temperaturu. Stoga, one prilagođavaju svoje ponašanje da bi mogle ohladiti svoja tijela. Svinje se vole povući u vlažnije dijelove, kako bi se rashladile. Još jedan savjet za toplinski stres predstavlja izbjegavanje fizičkog kontakta.

Rizik od kanibalizma raste uslijed velikog toplotnog stresa. Grupe životinja, koje su ranije bile neupadljive, mogu postati agresivne u vrlo kratkom vremenu. Stoga, pojačano griženje repova treba biti signal upozorenja da je temperatura u staji previsoka.

Pri visokim temperaturama tovne svinje također imaju slabiji apetit, što se ogleda u smanjenom unosu hrane. To može dovesti do značajnog produženja perioda tova, a time i do ekonomskih gubitaka. I ovdje se putem jednostavnog proračuna prikazuju ostvareni rezultati:

• Tovljenik pojede oko 2.380 g hrane dnevno, uz dnevni prirast od oko 850 g i prosječnu stopu konverzije hrane od 2,8:1;
• Ako se zbog toplotnog stresa konzumacija hrane smanji samo za 5%, tovljenik će pojesti samo 2.261 g dnevno;
• Pri konstantnoj stopi konverzije hrane od 2,8:1, to će značiti dnevni porast od 807 g, odnosno oko 40 g manje po danu.

3 Preporučene aktivnosti za postizanje visokih proizvodnih rezultata u svinjogojstvu, čak i po vrućini

 1. Hranidba priplodnih krmača i tovljenika

Provjerite da li je hrana ukusna, čista i lako probavljiva. Ovo se ostvaruje povećanjem energetskog sadržaja i ukusa upotrebom energetskih koncentrata.

• Uvjerite se da postoji izbalansirana opskrba magnezijom za zaštitu od agresivnosti i kanibalizma;
• Prilagođavanjem sadržaja proteina u obroku, usporava se i metabolizam i smanjuje stres.

• Kod krmača, metabolizam se također može poboljšati dajući im prihranu koja je bogata vitaminima i aktivnim sastojcima, osiguravajući tako i sljedeće gonjenje.
• Krmače hranite manjim obrocima tri ili četiri puta dnevno. Ako je moguće, vrijeme ishrane treba biti u jutarnjim i večernjim satima kako bi se povećala količina konzumirane hrane.

2. Opskrbljenost priplodnih krmača i tovljenika vodom

• Kod grupnog smještaja, najviše četiri krmače smiju dijeliti pojilicu. Kod prasadi, kao i kod tovljenika, odnos treba biti najviše 7:1;
• Redovno provjeravajte i optimizirajte protok napajanja. Slijedeća tabela može se koristiti kao polazna osnova. Pritom pritisak vode treba biti najviše 2,5 bara.

Kategorije životinja           Protok napajanja

Suprasne krmače                  2,0-2,5

Krmače dojilje                      3,0 - 3,5

Prasad na sisi - odojci          0,3 - 0,5

Zalučena prasad                   0,6 - 0,8

Tovljenici - predtov              0,8- 1,0

Tovljenici - završni tov         1,0 - 1,2

• U cilju optimalnog napajanja svinja dokazana je tehnologija Aqualevel, čak i kada je vrućina. Na taj način svinje mogu uvijek piti do maksimuma. Ovo spriječava zatvor i MMA i optimizira se mliječnost;
• Ako prasilište nije opremljeno sistemima Aqualevel, ponudite dodatnu vodu upotrebom crijeva;
• U uzgoju prasadi, kao i u tovu, pojilice sa čašicom nude higijensko riješenje, čak i na visokim temperaturama.

3. Držanje i menadžment priplodnih krmača i tovljenika

• Kada se obnavljaju i grade novi objekti za smještaj svinja, obratite pažnju na zahtjeve životinja prema temperaturi i planirajte dovoljno jak ventilacijski sustav te dobru izolaciju objekta;
• Ponudite životinjama dovoljno prostora, jer prepunjenost svinjca potiče toplotni stres;
• Sve rutinske poslove oko životinja, poput premještanja ili cijepljenja, treba, ako je moguće, izvoditi u hladnijem dijelu dana (rano ujutro ili kasno uveče);
• Osobito u ranim popodnevnim satima, kada je vrućina najveća, izbjegavajte uzbuđenje u svinjcu, kako bi se time zaštitile svinje;
• Odgovarajuća ventilacija u objektu za smještaj svinja i upotreba dodatnih ventilatora pružaju neposrednu opciju za rashlađivanje. Međutim, prilikom njihove upotrebe treba voditi računa da ne dođe do propuha;
• U ranijem periodu se upotreba sistema za prskanje pokazala kao dobra i efikasna metoda protiv toplinskog stresa;
• Prskajte ili zalivajte vodom krov svinjca izvana, naročito ako je objekt direktno izložen sunčevoj svijetlosti;
• Dugoročno gledano, geotermalni izmenjivači toplote nude, uz uštedu energije, dobru opciju za hlađenje ljeti i zagrijavanje zimi, čime se izjednačavaju oscilacije temperature u svinjcu.