KRETANJE OTKUPNE CIJENE PRASADI U VIŠEGODIŠNJEM RAZDOBLJU

Važna informacija za planiranje proizvodnje na farmama

        Prije detaljnjijeg osvrta na višegodišnje kretanje cijena prasadi treba naglasiti da su poljoprivredni proizvodi komplementarni, odnosno puno jače međusobno povezani nego bilo koje druge gospodarske grane. Ovo se najjače očituje kod vezanih proizvoda koji su rezultat jedinstvenog proizvodnog procesa, npr. u svinjogojstvu su to prase-meso-koža-gnoj-rasplodne nazimice. Za visinu proizvodnje u svinjogojstvu, iznimno je važno pitanje, na koju cijenu reagira sam proizvođač? U pravilu to nisu nikada trenutne cijene, nego one buduće, očekivane cijene, prema kojima bi on trebao uskladiti svoja ulaganja.  U kalkulacijama se uzima da povećanje inputa od 1 % u biljnoj proizvodnji, daje povećanje outputa za 1,11 % u stočarstkoj proizvodnji. 


        Ako su ekonomska kretanja nestabilna, kao u zadnjih nekoliko godina, farmeru buduće cijene ostaju nepoznanica i može ih samo nagađati, pogotovo u dugoročnom razdoblju ukoliko ne primjenjuje ekonomske činjenice. Stoga je najbolje kod planiranja proizvodnje prasadi, uzimati stvarne tržišne cijene prasadi na temelju višegodišnjeg prosjeka koje mogu dati prosječnu sliku za buduće prihode uz smanjenje odstupanja, ako se primjene kriteriji i poznati okviri na tržištu. Otkupne cijene mogu biti učinkovito sredstvo, pomoć za alokaciju proizvodnih resursa jedino ako su dugoročno stabilne, što na žalost u svinjogojstvu nije slučaj. U uvjetima pojavnosti afričke svinjske kuge (ASK), ne može se očekivati da otkupne cijene prasadi budu zajamčene za dulje vremensko razdoblje pa da na taj način olakšaju planiranje gospodarstvima i olakšaju odlučivanje o proizvodnji. Stoga je proces brze prilagodbe i planiranja iznimno nužan. Na tržištu veća cijena prasadi za tov ne mora uvijek pratiti povećanje cijene tovljenika za klanje. Ako npr. u određenom trenutku potražnja ostane ista ili se smanji, cijena tovljenika pada. Isto tako, povećanje cijene prasadi za tov može dovesti do pada cijene tovljenika jer od ulaska prasadi do isporuke tovljenika prođe 12 ili više tjedana, a u tom razdoblju se mogu pojaviti poremećaji kao nedavno u Njemačkoj kada je jedna od najvećih klaonica zbog pojave SARS Covid-19 epidemije bila na duže vrijeme zatvorena. U ovom slučaju vezanih proizvoda, u zatvorenom sustavu proizvodnje, farmer na jednom proizvodu dobiva, a na drugome gubi. Hoće li se on odlučiti na provećanje proizvodnje prasadi, ovisi o visini gubitka na proizvodnji tovljenika kao i poznavanju trendova. 


        Proizvodnja svinja je jedna od najznačajnijih gospodarskih grana,posebno u sustavu „od polja do stola“. Uposlena je svih 365 dana u godini (npr. značajno više nego građevinski sektor), a u sustavu s prerađivačkom industrijom i trgovinom obrt kapitala dostiže 50 puta godišnje. Profit po životinji ili kg žive vage uvećava se proporcionalno činjenici da li se proizvodi polutrajni ili trajni proizvod. Za ilustraciju indeks obrta kapitala na godišnjoj razini za prasilište iznosi 2,0 – 2,5 puta, za odgajalište 6,0 – 8,0 puta i za tovilište 3,0 – 3,5 puta. 

Farmeri moraju postati poduzetnici i početi na taj način razmišljati!
Znanost umjesto navika, promjene i inovacije umjesto tradicionalizma, samo su neki od zahtjeva koji sa sobom nosi suvremeni pristup upravljačkoj djelatnosti.

Slika 1. Tjedna cijena prasadi (€/kom) za tov u razdoblju CW 01/2015 – 40/2020 prema Nord-West burzi

 

Slika 2. Prosječna godišnja cijena prasadi (€/kom) za tov u razdoblju 2015. – 2020. prema Nord-West burzi

        Iz analize na osnovi 6 godina i velikog broja tjedana koji su uključeni u istu (n = 301), vidljivo je da cijena prasadi ima ciklička kretanja koja su naglašena nakon pojave ASK, te da će 2020. godina do kraja biti vrlo neizvjesna po pitanju otkupne cijene prasadi za tov. Iz tablice 1 se može vidjeti da je trenutna cijena od 27,00 €/kom najniža u posljednjih 6 godina, ali isto tako i da je u 2020. godini cijena prasadi za tov bila naviša - 83,00 €/kom! Također, varijabilnost raspona između najniže i najviše cijene je u 2020. godni bila najveća u odnosu na svih šest godina. Početkom 09/2020 pojava ASK u Njemačkoj je srušila cijenu prasadi za 30% jer Njemačka do daljnjeg ima zabranu izvoza svinja na tržište Kine i Japana pa je nastupila velika ponuda prasadi na EU tržištu, što je očekivano dovelo do snažnog rušenja cijene živih svinja na tržištu EU.

 

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

Prosjek

39,33

45,92

58,39

41,21

53,39

58,29

Minimalna

30,00

35,00

41,50

28,00

36,50

27,00

Maksimalna

47,00

51,00

63,00

48,00

71,00

83,00

Raspon

17,00

16,00

21,50

20,00

34,50

56,00

Prosječna cijena svih godina = 49,42 /kom

 

Tablica 1. Prosječna cijena prasadi (€/kom) za tov u razdoblju 2015. – 2020. godine za prvih 40 tjedana prema Nord-West burzi

 

        Farma je tvornica za proizvodnju prasadi (mala ili velika), gdje je udio managementa u konačnom rezultatu u granicama 70 – 80 %. Treba znati da ovaj oblik proizvodnje nije visoko akumulativan, nema visoku ekonomsku vrijednost po grlu, a i obrt kapitala nije dovoljno visok. 

 

Norme utrošenog radnog vremena po kategorijama (min/god):

  • po 1 krmači

=

20 minuta

  • po 1 prasetu (7-30 kg)

=

1,5 minuta

  • po 1 tovljeniku (30-110 kg)

=

7 minuta

 
        Kako bi se ostvarile postavljene norme i proizvodnja učinila učinkovitom (profitabilnom i produktivnom), radnici i vlasnici farmi trebaju imati visoku razinu teorijskih znanja. Cijena koštanja proizvodnje prasadi može se predstaviti kao odnos količine hrane koju pojede krmača i broja zalučene prasdi po krmači u godini dana. Što je više zalučeno prasadi proizvodnja je jeftinija, npr:
 

Godišnja potrošnja smjese po krmači (kg)

=

1.360

Zalučeno prasadi po krmači godišnje:

 

 

18

=

76

20

=

68

22

=

62

24

=

57

26

=

52

28

=

49

30

=

45

 
 
 Farmeri trebaju raditi dugoročne proizvodne strategije temeljene na konkretnim činjenicama! 
 

        Potrebno je kontinuirano raditi na povećanju proizvodnje domaće sirovine za preradu, svatko na svojoj farmi, jer trenutni indeks samodostatnosti u Hrvatskoj za svinjsko meso se procijenjuje na 40 %! Svinjogojsku proizvodnju karakterizira cikličnost te u špicama rasta ponude i potražnje cijene izrazito fluktuiraju, što rezultira razdobljima dispariteta cijena, a time posljedično i proizvodnih gubitaka. Na tržištu Slovenije, Hrvatske i Srbije nema dostatnog broja prasadi za tov, jer je domaća proizvodnja zamrla. Isto tako ova vlastita proizvodnja prasadi također treba biti usklađena s potrebama prerađivačke industrije, odnosno u proizvodnji se trebaju koristiti moderni genotipovi ženskih linija kao i vrhunski terminalni nerasti koji će osigurati kvalitetu na samoj liniji klanja. 
     

         Zaključno, proizvodnja prasadi se ne smije prepustiti slučaju nego je nužno sutavno planiranje i podizanje iste. Kriza za epidemijom SARS Covid-19 koja je prisutna u 2020. godini je ukazala na nužnost povećanja domaće proizvodnje u svakom njezinom segmentu. 

 

 

Autor: mr.sc. Damir Rimac, dipl.ing.agr.

 

 

Vaš izravni kontakt

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o.
044/568-000
044/670-816
Industrijska cesta 1, Potok
44317 Popovača
Hrvatska